Nakon pet dana uzastopnog pada jučer su domaći burzovni indeksi zabilježili rast vrijednosti. CROBEX je dan završio 1,25% u plusu uz ukupni redovni promet dionicama od 27,1 milijun kuna, od čega više od 70% pripada HT-u. Spomenuta dionica je dan završila na 264 kuna (+3,13%) te je, uz domaće brodarske kompanije, najzaslužnija za oporavak domaćih burzovnih indeksa.

Sjajan dan brodara predvode Tankerska plovidba s rastom od 7,14% (ali i slabom likvidnošću od svega 82,5 tisuća kuna prometa), Uljanik plovidba (+3,15%), Jadroplov (+2,63%) te Atlantska plovidba (+2,53%). Posljednja dionica je, s 1,8 milijuna kuna prometa, bila i najlikvidnije izdanje brodarskog sektora te je, uz HT, jedina dionica s ostvarenim prometom iznad milijun kuna.

Nakon dogovora Diokija i INA-e oko vraćanja dijela duga u iznosu od 70 milijuna kuna, INA će nastaviti s isporukom plina Diokiju. Ipak, reakcija tržišta je izostala s obzirom na mizeran promet dionicom Diokija.

Premijerka Kosor izjavila je danas da će od 1. srpnja veće plaće primati gotovo milijun i pol zaposlenih u Hrvatskoj, i to zahvaljujući izmjenama sustava poreza na dohodak.

Kazala je da se umjesto dosadašnjih stopa uvode nove: sva primanja koja budu do 3.600 kuna oporezovat će se po stopi od 12 posto, uz neoporezivi dio plaće od 1.800 kuna, primanja između 3.600 i 10.800 kuna plaćat će se porez na dohodak po stopi od 25 posto, a sve plaće iznad tog iznosa oporezovat će se s 40 posto.

Do sada se na primanja do 3.600 kuna plaćalo 15 posto poreza na dohodak, na iznose između 3.600 i 9.000 ceh je bio 25 posto, na iznose koji su se kretali od 9.000 do 25.200 kuna plaćao se porez od 35 posto, a na primanja veća od 25.200 kuna plaćao se 45 posto poreza na dohodak.

Kako prenosi agencija Hina, Erste analitičari u utorak su objavili da su snizili ciljanu cijenu dionice HT-a s 310 na 300 kuna, te potvrdili preporuku 'držati', nakon što je krajem prošloga tjedna HT objavio kvartalne poslovne rezultate.

HT je u petak izvijestio da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju na razini grupe zabilježio pad prihoda za 6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 1,94 milijardi kuna, dok je neto dobit pala za 34,2 posto, na 384 milijuna kuna.

I dok je pad prihoda bio neznatno bolji od očekivanja Erste analitičara, pad neto dobiti bio je znatno veći od njihove procjene od otprilike 10 posto, odnosno konsenzusa analitičara od 13,5 posto.

Ciljanu cijenu dionici HT-a analitičari Erstea snizili su zbog smanjivanja svojih ranijih procjena o neto prihodima te kompanije u ovoj godini te zarade po dionici (EPS).

Procjenu prihoda HT-a Erste analitičari revidirali su s prethodnih 'neznatni do umjereni pad' na 'umjereni pad'.

Ipak, kako navode u svom izvješću o toj kompaniji, očekuju da će akvizicija Combisa, koja bi trebala biti zaključena u drugoj polovini godine, povećati prihode HT-a u 2010. godini za otprilike 170 milijuna kuna.

Stoga neto prihode HT-a u ovoj godini Erste analitičari sada procjenjuju tek neznatno nižima, u visini od 8,23 milijarde kuna, prenosi Hina priopćenje analitičara Erste banke.

I nadalje očekuju da će neto dobit u ovoj godini biti u visini od 1,78 milijardi kuna. No, snizili su svoje procjene zarade po dionici (EPS) za 2010., i to za 7,9 posto, na 21,76 kuna, a u 2011. za 4,6 posto, na 23,04 kune.

Lani je HT ostvario neto prihode od 8,52 milijarde kuna, uz neto dobit od 2,02 milijarde kuna, a zarada po dionici dosegnula je 24,72 kune.

Danas.hr

Dionica je u petak vrijedila 326,89 kuna, a u ponedjeljak je pala na 293 kune, zbog isteka roka u kojem se vlasnicima dionica isplaćuje dividenda koja bi ove godine trebala iznositi 34 kune.

Skupština dioničara na kojoj se odlučuje i o prijedlogu Uprave o dividendi, održava se u srijedu, 21. travnja. Analitičari su takav razvoj događaja i očekivali, pa su početkom mjeseca neke analitičarske kuće izdale negativnu preporuku za dionicu HT-a, dakle preporučile su njezinim vlasnicima da je prodaju te odredile ciljanu cijenu na 292 kune.

HT-ova dionica nije bila na razini ispod 300 kuna od 11. veljače ove godine, a na 294 kune je bila zadnji puta 22. siječnja. U travnju je dosegla cijenu od čak 332,50 kuna.

Domaći analitičari navode i kako će se na Skupštini dioničara u srijedu odlučivati i o sudbini HT-ova programa otkupa vlastitih dionica, što bi u slučaju realizacije moglo biti jedan od ključnih pokretača rasta dionice u kratkom roku.

Prošle godine ta je kompanija ostvarila ukupni prihod od 1,4 milijarde kuna, to je za 21,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje godinu prije.
Ericsson Nikola Tesla izvijestio je u četvrtak o neto dobiti za prošlu godinu od 128,4 milijuna kuna, to je 37 posto manje u odnosu na 2008. godinu, a predlaže se dividenda od 120 kuna.

Prošle godine ta je kompanija ostvarila ukupni prihod od 1,4 milijarde kuna, to je za 21,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje godinu prije, pokazuje financijsko izvješće Ericsson Nikole Tesle, objavljeno na web stranicama Zagrebačke burze.

"Tržišno okruženje u kojemu je Ericsson Nikola Tesla poslovao tijekom 2009. godine bilo je izuzetno zahtjevno i obilježeno stalnim promjenama. Bili smo svjedoci smanjenih i usporenih investicija od strane operatora, rezanja budžeta i odlaganja dogovorenih poslova u razvoj mreža i novih funkcionalnosti u ICT segmentu. Ericsson Nikola Tesla je sukladno tržišnoj situaciji poduzeo jasne mjere i primijenio odgovarajuće strategije te organizacijske i financijske modele čime je značajno umanjen rizik poslovanja", komentirala je poslovne rezultate predsjednica Uprave kompanije Gordana Kovačević.

Nadzorni odbor Ericssona Nikole Tesle je podržao prijedlog Uprave da predloži Glavnoj skupštini usvajanje isplate redovne dividende u iznosu od 20 kuna po dionici i izvanredne dividende od 100 kuna po dionici. Glavna skuptina drutva odrat e se 20. svibnja 2010. godine.

Dividenda za 2008. iznosila je 70 kuna, od čega je 50 kuna bila izvanredna dividenda.

U prošloj je godini ostvaren snažan neto novčani tok od poslovnih aktivnosti u iznosu od 284 milijuna kuna. Novac i novčani ekvivalenti iznose 414,9 milijuna kuna.

Do 11 sati cijena dionice Ericssona Nikole Tesle porasla je na Zagrebakoj burzi za 3,3 posto, na 1.469 kuna, a ta je dionica zasad i jedina s milijunskim prometom.

(članak s pametne kune)
Može li naš novac uopće raditi za nas? Možemo li ga poslati "na posao"? Pa naravno da može. Kako? Ima mnogo načina, samo se treba malo potruditi i saznati koji su to načini! Na primjer, stavimo na štedni račun 1.000 kuna. Kamata je, recimo, pet posto (banke su ovih dana darežljive pa je ovo realno). Nakon godinu dana u džep spremite 50 kuna. Niste ni "orali ni kopali", a nešto ste zaradili.

Sad ćete reći: "Pih, 50 kuna, pa to je sitnica!". Međutim ako se novac nastavi vrtiti na tom štednom računu još 10 godina (a pretpostavimo da će banke biti još koju godinu darežljive), tada na računu imamo oko 1.630 kuna. Zamislite da još svake godine dodamo neku kunu na račun... To je već neka suma.

Naravno tih 1.000 kuna se može uložiti i u još neke mehanizme "pravljenja" novca. Može u dionice, investicijske fondove, čak i stambenu štednju - pa će zarada biti još možda i veća. U nekim dioničkim fondovima, teoretski, čak i višestruka. No poanta je u sljedećem - razmišljamo li štedljivo ili rasipnički (možda malo grub izraz). U najranijoj dobi treba shvatiti vrijednost novca. Želim li kupiti novi mobitel (juhu, stiže Božić, a moj mobač je star dvije sezone) ili ću taj iznos uložiti ove godine u stambenu štednju?! Je li ispravno ovakvo razmišljanje? Svoju Nokiu 70 imam jošod 2007. i često me "svrbi" dlan da kupim nešto novije, blještavije (mada me moj telefon odlično služi). Možda novu plazmu ili LCD? Pa bilo bi sjajno gledati novogodišnji (reprizni) program na novoj telki?! Ili je pak ova koju imam još u funkciji?!

Krenemo li rano štedjeti i ulagati vremenom ćemo doći do točke kad će nas novac početi "podržavati". To nas može dovesti u stadij financijske neovisnosti. Naravno moramo biti strpljivi (ili pak krenuti hrvatskom modelom bogaćenja preko noći, ha,ha).

Kako onda to (pokušati) postići?! Pa štedite, od svojih prihoda. Od plaće, honorara i drugih prihoda odvajajte dio (od usta, kako bi naši stari rekli) i ulažite. Formulirao bih to ovako: "Najprije platite sebi". Svima plaćate: državi (do svibnja), lokalnoj zajednici, HEP-u, HRT-u, banci (ako ste malo trošili pa evo kamata na karticu) i mnogima drugima. No, plaćate li sebi? Naravno da ne. Čak se i netko nasmije kad spomenem plaćanje sebi. Možete vi poslati svoj novac u banku (ili neku drugu financijsku instituciju) da radi za vas, a možete i i zarađivati novac za banku (ako peglate bez kontrole,naročito ako su nepotrebni troškovi). Kartične kuće vas (nas potrošače) smatraju boljom investicijom od dionica. Negdje piše da Hrvati "popeglaju" milijarde kuna. Zamislite koliko je nepotrebnih stvari kupljeno i koliko će kamata biti zakačeno za tu potrošnju. Milijuni.
Kupujem novi mobitel - to mi je, dragi moji, samo "trenutačni" užitak. Bit ću happy par dana ili sati. Probat ću sve njegove funkcije i ohladit ću se za par dana. No onda dođe izvještaj od kartične kuće i glavobolja.

Davno nekada ljudi su skupljali novac i kupovali željenu stvar. Štedjeli su za TV, namještaj. Je li to "primitivna" kupovina? Recite mi vi.
Naša država potiče štednju osiguranjem depozita i davanjem nekih poticaja, i to je dobro. Na drugoj strani nas banke potiču na potrošnju. Jer, pazite, kad vi uložite novac u štedni mehanizam - vi ste za banku obveza. Vama banka mora platiti kamatu (naravno ona s vašim novcem zaradi više od kamate i vaš novac služi za plasiranje u druge sustave). No kad vi uzimate kredite (naročito one "lošije" - nepotrebne potrošačke) vi ste banci "sredstvo za zaradu". Platiti ćete kamate i eto banci love. Malo banalno, ali istinito.

Možemo neku stvar nabaviti odmah, a platiti kasnije. Hoće li to biti naša filozofija? Možemo i štedjeti? Pa kupiti kasnije ili, ako nam ne treba, nećemo ni kupiti. Naročito danas, u vrijeme kad otkazi pljušte kao monsunske kiše, pojam štednje dobiva neko značenje. Mnogi ljudi koji su dobili otkaz se pitaju jesu li mogli malo prištedjeti za crne dane. Pomoć Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ ) nije visoka i nije vječna, a do drugog posla - teško je doći.

Razmislimo još o mirovini. Tko će u Hrvatskoj za 20, 30 godina zarađivati i puniti fondove. Sad je omjer 1,5 zaposlenih na 1 umirovljenog (ili sličan omjer), a zamislite uz našu demografiju kakav će biti za 30-ak godina. Moramo se trgnuti i početi razmišljati o štednji i plaćanju sebi. Moramo i razmisliti o našoj budućnosti  jer tko će se za nas pobrinuti, ako nećemo sami za sebe (pa neće valjda država). Štedite koliko možete - tako ćete pomoći i sebi, a i svojoj državi.

nketa Zavoda za statistiku, rađena po Eurostatovoj metodologiji, otkriva da hrvatska obitelj godišnje troši 11.500 eura, što je triput manje od obitelji u eurozoni.

Struktura potrošnje pokazuje da građani bogatijih europskih država glavninu svojih primanja (svaki treći euro) troše na stanovanje, režije, pokućstvo i održavanje kuće, dok siromašniji narodi, među njima i Hrvati, više od trećine svojih primanja pojedu, popiju i popuše.

Prosječna hrvatska obitelj godišnje potroši 11.500 eura, što je približno tri puta manje nego što troše kućanstva u Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj ili Cipru, čiji su godišnji izdaci oko 30 tisuća eura.

Kućanstva zemalja nekadašnjeg istočnog bloka raspolažu sa skromna 2863 eura u Rumunjskoj, 3030 eura u Bugarskoj do 6-7 tisuća eura u Slovačkoj, Poljskoj ili Mađarskoj, premda su već nekoliko godina u EU. Slovenija je vodeća među tranzicijskim zemljama jer je već dostigla Portugal ili Maltu s potrošnjom od 17.738 eura po kućanstvu, pokazuje najnovija anketa o potrošnji kućanstava koju je u skladu s metodologijom Eurostata objavio hrvatski Zavod za statistiku. Sama visina izdataka obitelji izražena u eurima nije dostatan pokazatelj životnog standarda i kvalitete života u različitim zemljama.

Iako je Glavna skupština HT-a tek 21. travnja, ve su naveliko počele špekulacije o dividendi. Izvor Poslovnog dnevnika, koji je htio ostati anoniman, kaže kako bi ona mogla biti deset posto niža nego prošlogodišnja.

Prema mojim grubim procjenama, HT bi mogao imati pad neto dobiti od oko 10 posto, to bi značilo da bi i dividenda mogla biti deset posto niža, kazao je naš izvor. Znači dividenda bi mogla biti oko tri kune niža od prošlogodišnje, odnosno 26,99 po dionici. Ukupno, riječ je o 2,2 milijarde kuna.

Budući da je HT do sada uvijek isplačivao cijelu neto dobit, iako je prošla godina za sve kompanije izazovna, čini se kako neće mijenjati dosadašnju praksu. S obzirom na kapitalnu strukturu HT-a i relativno velike zalihe u bilanci, neto dobit će i ove godine biti isplačena u cijelosti, smatraju u Fima vrijednosnicama. Naš izvor pak kaže bez obzira na dobru kapitalnu strukturu ne bi trebalo biti izvanredne dividende.

Zbog spomenutih nagađanja, dionica HT-a i dalje nastavlja s dominacijom na Zagrebačkoj burzi. Tako je u četvrtak u jednom trenutku dotaknula 314 kuna, no do kraja dana ipak bilježi pad od 0,4 posto i završila je na 307,5 kuna, uz promet od 11,5 mil. kuna.

Uzlet dionice HT-a može biti potaknut potencijalnom skorom isplatom predujma dividende, zaključuju u Fima vrijednosnicama.

Gdje pohraniti lovu koja više nije u dionicama?
Rješenja su razna. Postojale su razne akcije za oročavanje u eurima i kunama sa valutnom klauzulom, ali poslovanje ovog novčanog fonda zabe, daje naslutiti da se dio novca i tamo isplati ubaciti. Naravno, sve to ima smisla ako će fond poslovati kao i ove godine, što nitko ne jamči.
Međutim, ostvarenih 8,74% u 2009. godini uljeva nadu...
Nikad sve u istu košaru i ako nemate vremena za bavljenje dionicama oročite svoj novac, stavite nešto u novčani fond, a samo ono šta možete izgubiti u dionice veće likvidnosti. Čak i tada morate povremeno pratiti razvoj situacije ovisno u koje ste dionice uložili.

Sretni blagdani i puno sreće u Novoj 2010.g sa novčanim transakcijama, al ponajprije pregršt zdravlja i ljubavi vam želim.

Autor/izvor: SEEbiz

Autor/izvor: SEEbiz / Hina